RJEČNIK TERMINA
Ines Galić-Jušić, prof.logoped afazija – potpuna odsutnost razumijevanja i/ili govornog izražavanja aleksija – potpuna nemogućnost čitanja agrafija – potpuna nemogućnost pisanja anticipacija – spoznaja koja prethodi iskustvu; u čitanju predviđanje riječi prema kontekstu i prije nego što se riječ pročita, u pisanju predviđanje slova koje bi moglo doći sljedeće prema onom koje se već pojavilo u prethodnoj riječi autizam – naziv za mentalno stanje osobe u kojem se ona više ili manje potpuno povlači u vlastiti svijet. Bolesna zauzetost osobe vlastitom ličnošću i njenim unutrašnjim problemima, praćena nedostatkom smisla za stvarnost, bijegom u svijet maštanja i potpunom ravnodušnošću prema drugim ljudima. Bender – Gestalt test – psihološki test od 9 jednostavnih crteža koji se moraju precrtati; odstupanja pri precrtavanju upozoravaju na funkcionalne ili organske smetnje u središnjem živčanom sustavu dekodirati – ukloniti neki kod, iščitati ga, iščitati slova ili brojke disgrafija – specifične teškoće u pisanju, podrazumijevaju se teškoće djeteta da svlada vještinu pisanja prema pravopisnim načelima određenog jezika dislalija – neispravan izgovor glasova koje se može očitovati kao izostavljanje nekog glasa, njegova zamjena nekim drugim glasom ili pak njegov iskrivljen izgovor. Može značiti i nesigurnu riječ zbog nesigurne predodžbe njezine glasovne strukture. disgramatično – gramatički manjkavo, pogrešno u odnosu na gramatiku, gramatički netočno diskalkulija – specifične smetnje u ovladavanju računanjem i drugim matematičkim operacijama EEG – elektroencefalografija, postupak registracije električnih potencijala mozga. Dobivena snimka naziva se elektroencefalogram. Vrsta valova mijenja se kod nekih organskih bolesti mozga (epilepsija i dr.). enkodirati – ući u neki kod, ući u sustav slova, brojeva ili drugih simbola fonem – izgovoreni glas koji pripada standardnom glasovnom sustavu određenoga jezika fonološki – odnosi se na glasove u jeziku, na fonologiju. Fonologija je dio gramatike koji se bavi poučavanjem jezičnog glasovnog ustroja. gen – nasljedna jedinica, materijalni nositelj nasljednih svojstava organizama genom – skupina kromosoma koja se prenosi kao cjelina od roditelja na potomstvo grafem – pismena predodžba glasa, slovo inteligencija i emocionalna inteligencija – danas prevladava mišljenje o inteligenciji kao konvencionalnom nazivu za sklop osobina, sklonosti i sposobnosti koje u različitim kombinacijama rezultiraju u reakcijama uspješnog prilagođivanja. Dakle, postoje različite više ili manje povezane sposobnosti: verbalna i matematička spretnost, prostorna, kinestetička (kretanje u prostoru) i glazbena sposobnost, te interpsihička i intrapsihička sposobnost. Ove zadnje dvije sposobnosti temelj su osobne ili emocionalne inteligencije. Interpersonalna sposobnost jest sposobnost razumijevanja drugih: što ih motivira, kako funkcioniraju, kako s njima surađivati. Intrapersonalna sposobnost korelativna je sposobnost, samo okrenuta prema unutra. Riječ je o sposobnosti stvaranja točnog, vjernog modela vlastite ličnosti i sposobnosti da se taj model upotrijebi za uspješno funkcioniranje u životu. Emocionalna inteligencija se još može definirati kao: 1. sposobnost za upoznavanje vlastitih emocija, 2. sposobnost upravljanja emocijama, 3. sposobnost motiviranja samog sebe, 4. sposobnost prepoznavanja emocija u drugima ili empatije (osobite vrste suosjećanja, uživljavanja i razumijevanje položaja drugih). Osim emocionalne spominju se: apstraktna inteligencija (odgovara striktnom pojmu inteligencije kao sposobnosti rješavanja problema i snalaženju u novim situacijama), socijalna (sposobnost razumijevanja i rješavanja situacija i problema koji uključuju međuljudske odnose) i praktična inteligencija (sposobnost rješavanja konkretnih problema ili manipulacije nekim konkretnim objektima). Postoji još i sljedeća podjela:
Obično se naziva kraticom IQ (Intelligence Quotient). U djece se određuje tako da se mentalna dob (prosječna razvijenost one dobne skupine djece s kojom se dijete može izjednačiti), utvrđena nekim testom inteligencije za tu dob djece, podijeli djetetovom kronološkom dobi, a dobiveni se broj pomnoži sa 100. Odraslima se inteligencija mjeri drugim metodama. Kvocijenti u rasponu od 90 do 110 smatraju se pokazateljima prosječne inteligencije, a oni ispod 70 znak su mentalne zaostalosti. Kvocijenti inteligencije iznad 140 upućuju na visoku nadarenost. U skladu s najnovijim promatranjem inteligencije kroz njezinu višestrukost, postaje vrlo upitno što zapravo mjere testovi inteligencije i koliko su oni uopće mogu poslužiti kao odredište u spoznavanju sklonosti, osobina i sposobnosti djece. kinestetski osjet – osjet položaja i pokretanja tijela (vrtnja, napor, snaga, kretanje i položaj) kognitivno – sve vezano uz spoznaju, mišljenje kognitivni stil – karakterističan pristup rješavanju problema, u velikoj mjeri određen načinom primanja, interpretiranja i pohranjivanja informacija konstitucija – u širem smislu građa i ustrojstvo neke osobe (u tjelesnom i psihičkom pogledu) korteks – kora velikog mozga kromosom – nitasta tvorba u staničnoj jezgri, nositelj nasljednih čimbenika (gena) logatom – jedan ili više slogova (najčešće dva) koji nemaju značenje (na primjer: seg, doral, tetop ) morfem – najmanja jezična jedinica kojoj se u strukturi jezika pripisuje značenje (na primjer: cvijet, mlad) neuron – živčana stanica s njezinim nastavcima neurologija – znanost o građi, funkcijama i bolestima živčanog sustava nespecifične smetnje – za razliku od specifičnih smetnji, šire područje u kojemu se neke smetnje očituju (npr. uz teškoće u čitanju koje su specifične smetnje pojavljuju se i raspršena pažnja, nemir ili otežano izgovaranje riječi, koje su nespecifične smetnje) organicitet – organske smetnje – poremećaji doživljavanja i ponašanja izazvani najčešće promjenama u korteksu (kori mozga) perceptivno – odnosi se na percepciju ili zamjedbu. Percepcija je psihički proces ili psihonervna aktivnost kojom se zahvaća objektivna realnost. Nastaje djelovanjem fizikalnih procesa iz okoline na osjetila. perseveracija – ustrajanje u određenom obliku ponašanja; u čitanju: ponovljeno čitanje istog sloga, dijela riječi ili cijele riječi posebne jezične teškoće – PJT – (engl. Specific Language Impairment – SLI) – termin se odnosi na djecu s neočekivanim i zabrinjavajućim tijekom jezičnog razvoja, a da razlozi za to nisu dokučivi. Jezični razvoj im je usporen, ali i drukčiji. U drugim područjima razvoja ona su skladno razvijena; imaju normalnu oštrinu sluha, motorički, emocionalni, socijalni i kognitivni razvoj su u skladu s očekivanjima za djetetovu dob, a nisu dijagnosticirana ni teža neurološka oštećenja. Posebne jezične teškoće, po mišljenju sve većeg broja stručnjaka, u bliskoj su vezi s pojavom disleksije kod određenog broja djece. Čitanje je primarno jezična vještina, te je bitno uvjetovano općom jezičnom sposobnošću. Ono je nastavak jezičnih vještina koje je dijete već razvilo, zato je moguća uzročno-posljedična veza razine jezičnog razvoja i svladavanja čitanja. Sve ovo vrijedi za neku djecu sa sindromom disleksije, dok se za drugu postojanje posebnih jezičnih teškoća ne može ustvrditi. predintelektualne funkcije – funkcije memorije, pažnje, percepcije, motorike kao preduvjeti za složenije funkcije mišljenja, govora, čitanja ili pisanja sekvencioniranje – praćenje slijeda slova ili brojki senzorički – odnosi se na osjete (vid, sluh, dodir, njuh i okus, položaj ili pokret) simptom – znak bolesti ili nekog stanja, nagovještaj zbivanja sinapsa – veza između dvije živčane stanice (neurona) sindrom – skup karakteristika, osobina ili oblika ponašanja koji se pojavljuju zajedno ili se smatraju povezanima. U medicini i psihologiji označuje skupinu povezanih simptoma koji se smatraju indikativnim za određenu bolest ili psihičko stanje. sintaksa – dio gramatike koji proučava sastav ili strukturu rečenice i način povezivanja riječi u rečenici specifične smetnje – usko područje neke smetnje s najizraženijim karakteristikama važnima upravo za to područje, npr. samo čitanja, pisanja ili matematike specifični poremećaji u učenju (engl. Specific Learning Disability -SLD) – dijagnosticiraju se kad su rezultati koje neka osoba postigne bitno ispod onih koji se očekuju s obzirom na dob, akademski stupanj, IQ i sredinu iz koje dijete potječe. Statistički podaci govore da se broj djece i adolescenata koji odustaju od školovanja penje i do 40% u navedenoj skupini. Vrlo često se u skupini djece s poremećajima u učenju uz neke druge dijagnostičke kategorije nalaze i djeca s deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem. sukcesivne funkcije – procesi razlikovanja, pamćenja i reproduciranja vremenskog redoslijeda stimulansa, aktivnosti ili simbola (npr. pamćenje i automatizirano reproduciranje nizova riječi, brojeva, glazbenih ritmova, pokreta itd.) Moje ,,ljubavno'' pismo prosvetnoj inspektorki zarad resavanja problema pedagoskih asistenata...bas me zanima sta ce da uradi. ne zanimaju me vise nikakvi odgovori ni izgovori...Imate li kolege neke sugestije? Draga Marija, podrška da istrajete u toj borbi sa vetrenjačama!
Preuzeto sa sajta
https://autizamiadhd.wordpress.com/2013/06/23/teacch-metod-razvijanje-i-koriscenje-rasporeda-i-planova/ Veliki broj dece sa poteškoćama iz spektra autizma mora da zna šta se trenutno dešava i šta je ono što će se sledeće desiti.Teško se snalaze sa promenama i neočekivanim događajima, a prekidanje aktivnosti ih može uznemiriti. Često imaju poteškoće da se organizuju i mogu osećati izuzetnu anksioznost kada su suočeni sa nečim nepoznatim. Rasporedi i planovi su korisni i kod kuće i u školi. U školi će se dete upoznato sa dnevnom rutinom osećati mnogo opuštenije kada vidi da je ona pred njim postavljena u slikama ili rečima. Dete će kod kuće imati strukturu dana i neće osećati da je prepušteno besciljnom i neorganizovanom korišćenju slobodnog vremena. Za rasporede i planove mogu se koristiti fotografije, simboli, crteži ili reči, u zavisnosti od toga šta dete razume.Važno je da su jasni , nedvosmosleni i ne daju previše informacija u isto vreme. Mogu biti napisani na papiru u formi liste ili kao kartice na traci. Raspored možemo koristiti za raščlanjivanje školskog dana ili jedne aktivnosti na korake koje dete može da izvede. Može se koristiti kod kuće da bi prikazao dnevnu rutinu, pomogao u organizovanju i struktuiranju vremena predviđenog za dnevne obaveze ili za učenje određenih veština. Čičak traka je izuzetan izum i vrlo je korisna kada hoćete da napravite raspored. Simboli, fotografije i crteži se mogu plastificirati da bi bili čvršći, kako bi ih koristili iznova i iznova. Najbolje je koristiti raspored koji ima jasne simbole i jednostavne crteže. Prva stvar koju moramo uraditi je da naučimo dete šta simboli znače. Na početku rada pokažimo detetu njegov raspored, koji bi trebalo da je na zidu, pristupačan i udaljen od ostalih vizuelnih ometajućih faktora. U početku razgovaramo o simbolu na vrhu. Tek kada dete razume raspored možemo da pokažemo svaki simbol pojedinačno i da kažemo na šta se on odnosi. Za decu koja vole da gledaju fotografije, možemo umesto simbola staviti fotografije na kojima dete radi tu aktivnost. Fotografije treba da budu jasne i nedvosmislene. Potrebno je odneti simbol prve aktivnosti na mesto gde će aktivnost biti izvedena i povezati je sa velikim simbolom koji tamo stoji. Kada aktivnost bude završena vratiti se sa detetom do rasporeda, uz reči“igra je završena“, stavi simbol u kutiju ili džep na dnu rasporeda. Zatim uzmemo drugi simbol, pokažimo detetu, kažemo „sada radimo“ i odnesimo ga da bi ga povezali sa simbolom u struktuiranom delu za rad. Ukoliko je neka aktivnost promenjena,na primer pada kiša i nije moguće igrati se napolju, obavezno što pre promeniti taj simbol na rasporedu. Takođe precrtati crvenom bojom veliki simbol za igru napolju, koji stoji na izlaznim vratima, da bi detetu pokazali da nema igre napolju. Ovo neće uvek smiriti dete, posebno mlađe, tako da bi trebalo imati i druge strategije u vidu. Ako dete uči značenje svakog simbola, neće biti potrebe za povezivanjem tih simbola sa razliciti oblastima gde se aktivnosti odvijaju. Jednostavno uzmemo karticu sa rasporeda i odnesemo tamo gde ćemo raditi. Kod kuće rasporedi mogu biti od velike pomoći kako bi podstakli dete da se organizuje. Raspored i planove možemo koristiti za učenje veština samoposluživanja. Liste i planove sa instrukcijama dete bi trebalo nekoliko puta da isproba zajedno sa odraslom osobom, kako bi smo bili sigurni da dete razume šta treba da uradi i da bi smo proverili da li su instrukcije jasne i nedvosmislene. Ukoliko neke korake izostavimo dete ih neće uraditi. Takođe mogu se koristiti i druga vizuelna pomagala. U dnevnim boravcima bitno je za svako dete koje ima autizam ili srodni problem u komunikaciji da se napravi individualna dnevna šema. Za decu sa slabijim funkcionisanjem pravi se dnevna šema pomoću predmeta ( figura bicikle,prazan prostor,sapun,tanjir,kućica). Detetu treba objasniti da je kraj današnjih aktivnosti kada više nema ni jedan kartončić na čičak traci. Kompletan prostor treba prilagoditi detetu pomoću teach metode. Pri ulasku u boravak, na mestu gde dete kači jaknu i odlaže obuću, treba da stoji fotografija deteta sa slikama kako se skida jakna i kači, kako se izuvaju cipele, odlažu u ormar i obuvaju papuče. Takođe treba da ima svoju dnevnu šemu i individualni program predstavljen fotografijama. Prostor dnevnog boravka treba da bude jasno uređen tako da dnevni boravak ima udobne ležajeve, fotelje, televizor, muzički stub, zidove oblepljene posterima, mnoštvo časopisa, igračaka…da dete zna da tu treba da se odmara. Autor : Ceca Za učenike koji imaju poteškoća pri čitanju Pisana riječ je najjači i najinformativniji medij koji smo ikad stvorili. Riječi mogu preživjeti tisućljeća i prenijeti nam mudrost, misli i emocije prošlosti. To činjenicu da neki učenici imaju poteškoća pri čitanju čini još ozbiljnijom.Do trenutka kad ste pročitali gornji pasus, jedan učenik koji ima poteškoće pri čitanju je možda pročitao samo prvu rečenicu. Ta djeca trebaju našu pomoć i ohrabrenje. Srećom, sada je lakše nego ikad pomoći tim učenicima zahvaljujući nizu aplikacija za učenike koji imaju poteškoća pri čitanju. Slijedi pet aplikacija koje će se svidjeti vama i vašim učenicima. ■ APPWRITER US ■ Zahvaljujući integriranom PDF čitaču koji može prepoznati OCR kompatibilne* datoteke, AppWriter ima sposobnost kontekstualnog predviđanja unosa riječi. To pomaže učenicima sa strukturom rečenica i smanjuje broj pogrešaka. Sav tekst u ovoj aplikaciji predstavljen je posebno dizajniranim fontom Dyslexie, koji pomaže vašim učenicima da jednostavno razlikuju pojedina slova. AppWriter također omogućuje stvaranje odvojenih profila za različite korisnike i njihove potrebe. * Vizualno prepoznavanje znakova (eng. Optical Character Recognition, OCR – uključuje računalni softver koji prevodi sliku tiskanog dokumenta natrag u tekstualnu datoteku koju možemo uređivati). ■ READING TRAINER ■ Reading Trainer se koristi za povećavanje brzine čitanja djece koja imaju poteškoća s čitanjem, ali i klasičnih čitača. Ova aplikacija povećava brzinu čitanja 140 posto u roku od 10 dana korištenja. Ne samo to, nego i razvija razumijevanje teksta i zadržavanje podataka. Reading Trainer je programiran da procjenjuje i prati napredak svakog učenika, prilagođavajući se individualnim potrebama i navikama te osobe. ■ PRIZMO ■ Ovo je profesionalna aplikacija za skeniranje, pregledavanje i čišćenje slika snimljenih na licu mjesta ili importiranih iz vanjskog izvora. Prizmo je potpuno kompatibilan sa svim Appleovim proizvodima te dopušta vama i vašim učenicima da bez problema radite s više spojenih uređaja. Ekstremno točan OCR modul je potpuno samostalan, može raditi bez povezivanja s internetom, te prepoznaje slova iz 40 jezika. ■ TYP-O HD ■ Svrha ove aplikacije je eliminiranje pogrešaka pri pisanju i gramatičkih grešaka u realnom vremenu. Typ-O HD prepoznaje najčešće govorne obrasce i fraze te može ispravno pogoditi koja će riječ biti korištena sljedeća. Typ-O HD se može podesiti tako da predlaže samo riječi i fraze povezane s određenim temama, poput sociologije, fizike i biologije. ■ SPELL BETTER ■ Ova aplikacija koristi niz metoda ponajprije da bi ohrabrila i zabavila učenike. Jednostavna je za korištenje. Spell Better je definitivno najbolja aplikacija za učenike koji imaju poteškoća pri čitanju. Jedna od karakteristika ove aplikacije uključuje inteligentnu analizu fonetske strukture utipkane riječi da bi ispravno pogodila namjeravano značenje. .......................... Napomena:
Zahvaljujem Mariji Protić na prosleđenom dokumentu. Ona je borac za prava dece sa posebnim potrebama!
|
AuthorWrite something about yourself. No need to be fancy, just an overview. Archives
July 2017
Categories
|