​
​www.penzin.rs/pravo-na-rad-i-penzija-za-prosvetare-rasplet-nakon-meseci-tisine/
​Penzinu se poslednjih meseci obratilo nekoliko čitalaca sa pitanjem da im rastumačimo zakonske nejasnoće koje su se pojavile negde na pola puta između Zakona o radu i Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja. Zvaničnog odgovora mesecima nije bilo, a onda je stigao dopis ministarstva…

Koliko god puta da su nam pisali čitaoci, mi smo više puta pisali i zvali Fond PIO da razjasni nedoumice u vezi sa pomalo kontradiktornim uslovima za penziju prosvetnih radnikakoji su definisani u tri zakona: Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Međutim, na ovo pitanje Penzin nije dobio odgovor, kao ni naši čitaoci, sve do nedavno, kada je u školske ustanove stigao dopis iz ministarstva…
Primeri pitanja čitalaca Penzina:
Avgusta meseca 2015. punim 40 godina staža u prosveti. Po Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, član 144  u penziju se ide kad je ispunjen samo jedan uslov. Kako tada punim 64 godine života penzija bi mi bila umanjena. Da li mogu da radim do 65 godine života i budem penzionisan po Zakonu o radu sa punom penzijom (ispunjenje oba uslova)? Da li  su radnici u prosveti stavljeni u neravnopravan položaj prilikom penzionisanja u odnosu na druge profesije? Koja su moja prava? Unapred zahvaljujem, Zoran T.
Da li po novom Zakonu žena sa 37 godina staža i 63 godine starosti u ovoj godini može da radi do 65. godine života? Dragica T.
Novi dopis ministarstva prosvete, od avgusta 2015. godine, razrešava ove dileme. Naime, Zakonom o izmeni Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja prestala je da važi odredba da nastavniku, vaspitaču i stručnom saradniku prestaje radni odnos na kraju školske godine u kojoj navrši 40 godina staža osiguranja ili 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja čime su i prosvetari sada stavljeni u ravan sa ostalim strukama kada je reč o uslovima za penziju.
Međutim, ovde su se u naročito nepovoljnom položaju našle žene za koje se odlazak u penziju propisuje i pre 65. godine – u 2015. godini granica je već na 60 godina i šest meseci starosti.
To praktično znači da žena koja je završila fakultet u 23. godini života, mora da prestane da radi u prosveti već sa 36-37 godina radnog staža, i da po sili zakona mora da ide u penziju, bez prava da sakupi pun staž
DopisMinistarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvojaRukovodiocu školske uprave
Članovima podgrupe za praćenje angažovanja zaposlenih u ustanovama obrazovanja i vaspitanja
Direktorima škola
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja formirao je Radnu grupu za praćenje angažovanja zaposlenih u ustanovama obrazovanja i vaspitanja.
Za svaku školsku upravu, radi operativnog postupanja, odnosno praćenja procesa radnog angažovanja zaposlenih na nivou ustanove, formirana je radna podgrupa koju čine predstavnici školske uprave, nadležni savetnik zadužen za finansijsko-materijalne poslove i predstavnici imenovani od strane reprezenatativnih sindikata u obrazovanju.
Zadatak radne podgrupe je da prati proces radnog angažovanja zaposlenih u ustanovama obrazovanja i vaspitanja u saradnji sa direktorima ustanova, a u skladu sa relevantnim propisima kojima je uređena oblast radnog angažovanja, odnosno u skladu sa:

• Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (Službeni glasnik RS, broj 72/09, 52/11, 55/13, 35/15 – autentično tumačenje i 68/15)
• Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika (Službeni glasnik RS, broj 21/15)
• Zakonom o radu (Službeni glasnik RS, broj 24/05, 61/05, 54/09, 31/13 i 75/14)
• Zakonom i penzijskom i invalidskom osiguranju (Službeni glasnik RS, broj 34/2003, 64/2004 – odluka USRS, 84/2004 – dr. zakon, 85/2005, 101/2005 – dr. zakon, 63/2006 – odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014 i 142/2014)
• Zakonom o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru (Službeni glasnik RS, broj 68/15), i
• drugim propisima

Tačka 4. dopisa – Prestanak radnog odnosaStupanjem na snagu Zakona o izmeni Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (Službeni glasnik RS, broj 68/15) prestala je da važi odredba da nastavniku, vaspitaču i stručnom saradniku prestaje radni odnos na kraju školske godine u kojoj navrši 40 godina staža osiguranja ili 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
S obzirom na navedeno, od 12. avgusta 2015. godine na sve zaposlene u ustanovama obrazovanja i vaspitanja primenjuju se opšti propisi iz oblasti rada kada je u pitanju prestanak radnog odnosa i ostvarivanje prava na penziju (Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju).
Posebno, u periodu od 12. avgusta 2015. godine do 31. decembra 2018. godine, na zaposlene u javnim službama primenjivaće se novi Zakon o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru, koji uređuje, između ostalog,prestanak radnog odnosa po sili zakona zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju.
U skladu sa odredbom člana 20. navedenog zakona, a koja će se primenjivati od 12. oktobra 2015. godine, zaposlenom u javnom sektoru prestaje radni odnos kada navrši godine života i staž osiguranja koji su propisani zakonom za odlazak u starosnu penziju.Prema članu 19. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, osiguranik stiče pravo na starosnu penziju:

1. kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja
2. kad navrši 45 godina staža osiguranja.

Izuzetno od člana 19. tačka 1) ovog zakona, osiguranik žena koja navrši najmanje 15 godina staža osiguranja, stiče pravo na starosnu penziju kad navrši:

1. u 2015. godini, 60 godina i šest meseci života
2. u 2016. godini, 61 godinu života
3. u 2017. godini, 61 godinu i šest meseci života
4. u 2018. godini, 62 godine života i tako dalje.

Napominjemo da će u skladu sa Zakonom o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru samo izuzetno poslodavac i zaposleni moći da se sporazumeju o nastavku radnog odnosa, a najduže do navršenja 65 godine života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Ovaj izuzetak treba koristiti samo u cilju obezbeđivanja stručnog i kontinuiranog obavljanja neophodnih poslova škole, odnosno samo kada je reč o licu za koje nije moguće obezbediti zamenu odgovarajućeg nivoa stručnosti putem preuzimanja ili putem konkursa.
A koliko žena zaposlenih u prosveti je ovim pogođeno?Prema pisanju lista Danas, oko tri do četiri hiljade žena zaposlenih u prosveti ispuniće uslov za odlazak u penziju po osnovu Zakona o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru, koji stupa na snagu 12. oktobra.
Taj zakon, koji predviđa da žene sa navršenih 60 godina i šest meseci života i muškarci sa 65 godina moraju da se penzionišu, pravi diskriminaciju prema našim koleginicama. On je u suprotnosti sa Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju i Ustavom, ocenio je Branislav Pavlović, predsednik Sindikata obrazovanja Srbije.Pavlović je naveo da je nejasno kako će se taj zakon primenjivati i izrazio sumnju da će direktori škola postupati svojevoljno, s obzirom da u uputstvu Ministarstva prosvete piše da se od zakona može odstupiti u izuzetnim slučajevima i produžiti radni odnos do navršene 65 godine života.
Prema Pavlovićevoj oceni, situacija u prosveti nikada nije bila dramatičnija i neizvesnija kao ove godine, a kao jedan od razloga za to je izbor saradnika ministra prosvete Srđana Verbića koji „nemaju ni životnog niti radnog iskustva“. Pavlović ističe da je novi haos nastao donošenjem, pa povlačenjem pravilnika o cenama usluga u osnovnim i srednjim školama, za koje se ponovo najavljuju izmene, pa direktorima nije jasno kako da raspodele zaposlene. Predsednik Sindikata obrazovanja Srbije kritikovao je vladu jer nije ispunila obećanje da prosvetnim radnicima isplati jednokratnu pomoć.
– Sindikati su tražili da pomoć bude isplaćena pre odlaska na godišnji odmor, ali je rečeno da je bolje da to bude pre početka školske godine, a sad se priča samo o povećanju plata i penzija. Jednokratna pomoć bi mnogo više značila prosvetnim radnicima nego povećanje plata od četiri do šest odsto, koje je najavio premijer Aleksandar Vučić – kazao je Pavlović.
On je dodao da će se svi sindikati obrazovanja do 15. septembra održati zajednički sastanak na kome će doneti odluku o svim merama sindikalne borbe, uključujući i štrajk.

Pakovanje stvari za put! 
https://www.facebook.com/OfficialAnacleto/videos/10153462941145841/

​​Vježbe čita: Zlatko Crnković
Autor rečenica: Tito Bilopavlović
 
Glas e
 
a) Ponovite logatome:
peke, kepe, peke, kepe
seses, zezez, sese, zeze
 
b) Ponovite riječi:
rešeto
Englez
med
repa
sestre
 
c) Ponovite rečenice:
Jeste li vesele?
Berba je šećerne repe.
Ispeci pa reci.
Lete nebeske ptice.
Led je na jezeru.
 
d) Ponovite stihove
Te tvoje modre oči (u polju lanovo cvijeće),
Teške i crne kose (oblaci kišni u tmini),
Zanesoše moje srce,
Nenadano, u visinu:
Ono sad kuca puno miline
I novih naslada.
 
D. Tadijanović: Ti i moje srce, u: Pjesme i proza, Matica hrvatska – Zora, Zagreb, 1969, str. 43.
 
Glas o
 
a) Ponovite logatome:
poko, kopo, poko, kopo
sosos, zozoz, soso, zozo
b) Ponovite riječi:
dom
mokro
stol
sova
orao
 
c) Ponovite rečenice:
Sve su lole u kolu.
Položio je novac.
Lončar oblikuje lonce.
Što loše počne, loše i okonča.
Kokoš kokodače.
 
d) Ponovite tekst:
Godine koje se oko nas roje, koje se iza nas (u čijim prstima?) kao teška, sve brojnija, ćilibarska zrna broje, godine i godišnja doba, godine, gradovi, dani i djela, izgubljene noći i nađeni snovi, golubi pismonoše i rajska ptica koja nam otkriva budućnost pred nama, i iza nas?...
 
E. Čengić: Krleža, Mladost, Zagreb; Oslobođenje, Sarajevo, 1982, str. 15.
 
Glas i
 
a) Ponovite logatome:
piki, kipi, piki, kipi
sisis, ziziz, sisi, zizi
 
b) Ponovite riječi:
visok
iskra
planina
vila
stari
 
c) Ponovite rečenice:
Uništili su knjižnicu.
Sve ti piše na licu.
Klin se klinom izbija.
Ivana je kupila ivančice.
Bi li popio vina?
 
d) Ponovite tekst:
Neki čovjek u šumi sjekao drva. I najednom vidi kako uza nj prođu dva psa. Jedan crni, drugi bijeli. Crni sprijeda, bijeli za njim. I bijeli dotrči i stavi nogu na panj koji je sjekao taj čovjek.
 
Bijeli i crni, u: Vražja družba, izabrao J. Vrkić, Zagreb, 1991, str. 163.
 
Vokalno r
 
a) Ponovite logatome:
brb, prp, trt, drt, krk, grg
frf, srs, zrz, crc, hrh, mrm
 
b) Ponovite riječi:
srebrn
trnje
srpanj
krzno
krpelj
 
c) Ponovite rečenice:
Bernarda trči tratinom.
Kresni kamenom, stvori vatru.
Na trnu ruže rumena krv.
Tvrda vjera traje do smrti.
Brod je krcat teretom.
 
d) Ponovite stihove:
Kaži mi, Grlice,
Zašto nosim suze u crnim očima?
Znaš li da stoka pase travicu zelenu,
A svirala svira sitne pjesmice
Od ljubavi i od crne zemljice?
Ta zašto me ti ne voliš... Grlice!
 
D. Tadijanović: Otvori mi vrata, Grlice, u: Pjesme i proza, Matica hrvatska – Zora,
Zagreb, 1969, str. 43.
 
Glas j
 
a) Ponovite logatome:
pio, mio, bio, tio, dio
sio, zio, fio
kio, gio
mario, radio
vidio, želio
Diana, dvije
 
b) Ponovite riječi:
gaj
čaj
tajna
jutro
slavuj
 
c) Ponovite rečenice:
Huji vjetar u jedrima.
Čuvaj moju tajnu.
Krojač kroji odijelo.
Slavuj lijepo pjeva.
Majka nam daje juhu.
 
d) Ponovite tekst:
Jesen nad jezerom. Prava jesen: lišće na zelenoj ustajaloj vodi
gospodskog perivoja, glorijete, drvoredi, travnjaci, šum vjetra u
omorikama, niski melankolični oblaci i odjek taljiga sa blatne ceste.
Spava biskupski park svojim stoljetnim snom. Jedna grana omorike
zanjihala se pod vjevericom.
 
E. Čengić: Krleža, Mladost, Zagreb; Oslobođenje, Sarajevo, 1982, str. 113.
 
Glas t
 
a) Ponovite logatome:
ti titi tititi tit
te tete tetete tet
ta tata tatata tat
to toto tototo tot
tu tutu tututu tut
 
b) Ponovite riječi:
kist
glista
tama
teta
tlo
 
c) Ponovite rečenice:
Postavit ću tri pitanja.
Otputovao je u Cavtat.
To je tvoj kaput.
Kesten raste uz cestu.
Tko pita ne skita.
 
d) Ponovite stihove:
Stolar je tata
od prozora i vrata,
stola i stolice,
ormara i police.
 
Z. Balog: Stolar, u: Sto najzanimanja, Mladost, Zagreb, 1990, str. 11.
 
Glas ć
 
a) Ponovite logatome:
ći ćići ćićići ćić
će ćeće ćećeće ćeć
ća ćaća ćaćaća ćać
ću ćuću ćućuću ćuć
ćo ćoćo ćoćoćo ćoć
 
b) Ponovite riječi:
ćud
ćef
voćka
vražić
maćuhica
 
c) Ponovite rečenice:
Ne vraćaj se kući.
Stići ćemo moćniji.
Slijećemo u Ćilipima.
Poći ćemo u voćnjak.
Ćuk ćurliče noću.
 
d) Ponovite tekst:
Izlazim samo noću. Noć je ljepša od dana. »Noć je bog za one stvorio na koje danju nije mislio«. Soča već nekoliko dana šuti. Noć je moja. Samo moja. Jedini noćobdija nad ovim gradom, to sam ja. Nema nigdje nikoga.
 
E. Čengić: Krleža, Mladost, Zagreb; Oslobođenje, Sarajevo, 1982, str. 116.
 
Glas đ
 
a) Ponovite logatome:
đi điđi điđiđi điđ
đe đeđe đeđeđe đeđ
đa đađa đađađa đađ
đu đuđu đuđuđu đuđ
đo đođo đođođo đođ
 
b) Ponovite riječi:
đurđice
riđ
tvrđi
lađa
gunđati
 
c) Ponovite rečenice:
Đuro Anđu prosi.
Krađa je sramotna rađa.
Đakovčani su tvrđi od gvožđa.
Đaci gunđaju.
Đoko đonom udari đogata.
 
d) Ponovite stihove:
Iz đurđica diše naša tiha sreća:
Miris tvoga bića, moja Ljubavi,
Slavni drobni đurđic, cvjetić ubavi.
 
A. G. Matoš: Srodnost, u: Pjesme, Matica hrvatska, Zagreb, 1967, str. 43.
 
Glas č
 
a) Ponovite logatome:
ču čuču čučuču čuč
čo čočo čočočo čoč
ča čača čačača čač
či čiči čičiči čič
če čeče čečeče čeč
 
b) Ponovite riječi:
čelo
branič
momče
čizma
pečen
 
c) Ponovite rečenice:
Učini čvor na rupčiću.
Pričaj mi o svečanostima čaja.
Čupavac čezne za češljem.
Čast čestitu čovjeku.
Počujte vračevu priču.
 
d) Ponovite tekst:
Tečem u mislima kao Dunav. Danima i noćima tečem već godinama i nosi me mračna voda i moja mračna svijest plovi na toj beskrajnoj velikoj količini mraka kao mali ustrepereni žižak, na sasvim tankoj daščici.
 
E. Čengić: Krleža, Mladost, Zagreb; Oslobođenje, Sarajevo, 1982, str. 13.
 
Glas dž
 
a) Ponovite logatome:
džu džudžu džudžudžu džudž
džo džodžo džodžodžo džodž
dža džadža džadžadža džadž
dži džidži džidžidži džidž
dže džedže džedžedže džedž
 
b) Ponovite riječi:
pandže
hodža
džip
džokej
fildžan
 
c) Ponovite rečenice:
Galamdžija učini džumbus.
Vradžbine počinju iz džezve.
Hodža ide u džamiju.
Kupila je džezvu i šest fildžana.
Šaljivdžija Marko je pravi kavedžija.
 
d) Ponovite tekst:
Uputi se Nasrudin hodža jednog dana sa nekim kiridžijama na put. U kiridžija bijaše jedna deva suviše, koja ne nosijaše nikakova tovara. Kiridžije mu ponudiše tu devu da uzjaše, na što on i pristane.
 
Izdajica u: Nasrudin hodža, Svjetlost, Sarajevo, 1984, str. 49.
 
Glas š
 
a) Ponovite logatome:
šu šušu šušušu šuš
šo šošo šošošo šoš
ša šaša šašaša šaš
ši šiši šišiši šiš
še šeše šešeše šeš
 
b) Ponovite riječi:
koš
prašina
kokoš
šišmiš
štap
 
c) Ponovite rečenice:
Odjenuo sam šarenu košulju.
Slušaj kako šuma šušti.
S poštovanjem skidam šešir.
Kokoši vole prašinu.
Kiša je išla niz Prašku, niz Vlašku.
 
d) Ponovite tekst:
U rupu na tavanu uselio se novi miš. Mačak, čiji je bio tavan, došao
je pred rupu, kucnuo tri puta šapom o pod i upitao:
– Jesi li kod kuće?
– Jesam – odgovori miš.
 
M. Matošec: Mačak i miš, u: Šabić-Baričević: Riječ hrvatska, Školska knjiga, Zagreb, 1991,
str. 166.
 
Glas n
 
a) Ponovite logatome:
na nana nanana nan
no nono nonono non
nu nunu nununu nun
ne nene nenene nen
ni nini ninini nin
 
b) Ponovite riječi:
nemir
nizina
dan
ponos
rana
 
c) Ponovite rečenice:
Danas nema novina.
Na suncu blijesnu nož.
Dan je plavetan kao lan.
U banci nema novaca.
Dan još nije svanuo.
 
 
 
d) Ponovite stihove:
Modro nebo iznad modrih voda,
a mi se rasplinuli. Jesmo ono što
se ne vidi u dobroti zraka.
U valovima pjevaju naši napušteni
glasovi. Sluša nebo u nebesima.
 
S. Mihalić: Nebo u nebesima, u: Izabrane pjesme, Matica hrvatska, Zagreb, 1980, str. 177.
 
Glas nj
 
a) Ponovite logatome:
nji njinji njinjinji njinj
nje njenje njenjenje njenj
nja njanja njanjanja njanj
njo njonjo njonjonjo njonj
nju njunju njunjunju njunj
 
b) Ponovite riječi:
njen
višnja
trnje
nježan
njedra
 
c) Ponovite rečenice:
Nema vladanja bez znanja.
Sanjam da se penjem na Psunj.
Na sanjkama su dovezli panjeve.
Svinjci nadaleko vonjaju.
Konj se na njivi propinje.
 
d) Ponovite tekst:
Baka stane pripovijedati Domaćima sve, kako je bilo. Domaći posjedali uokolo po rubu ognjišta, nožice ovjesili niz ognjište, nanizali se kao čičak do čička i slušaju baku; pa sve klimaju glavom od čuda. Kako klimaju glavama, onako im se žare crvene kapice: mislio bi tko, ono sama vatra na ognjištu plaminja.
 
I. B. Mažuranić: Šuma Striborova, u: Najljepše priče, Mladost, Zagreb, 1990, str. 108.
Glas l
 
a) Ponovite logatome:
la lala lalala lal
lo lolo lololo lol
lu lulu lululu lul
le lele lelele lel
li lili lilili lil
 
b) Ponovite riječi:
škola
lopta
dalek
lutka
bol
 
c) Ponovite rečenice:
Glasovi o poplavi bili su lažni.
Tukli su ga lancima.
Stalno me boli palac.
Čili mladići poveli kolo.
Mladost i ludost idu podruku.
 
d) Ponovite tekst:
A preko krovova, brda i kroz mutan zrak lete večernje ptice, lete i nose tugu tih starih, prastarih zvukova, lete i nose bol, čežnju, bezrječnu pjesmu naše zemlje u suton, u sumrak, u mrak, u duboku, gluhu i tajanstvenu noć.
 
A. G. Matoš: Oko Lobora, u: Vidici i putovi, Matica hrvatska – Zora, Zagreb, 1967, str. 98.
 
Glas lj
 
a) Ponovite logatome:
lji ljilji ljiljilji ljilj
lje ljelje ljeljelje ljelj
lja ljalja ljaljalja ljalj
ljo ljoljo ljoljoljo ljolj
lju ljulju ljuljulju ljulj
 
b) Ponovite riječi:
ljubav
želja
lavlji
seljak
ljeto
 
c) Ponovite rečenice:
Proljeće na ljubice miriši.
Ljetos smo skupljali ljekovito bilje.
Ovo je naselje bez ljepote.
Ljilja se ljulja u ljuljački.
Polje je tkalja biljnih boja.
 
d) Ponovite stihove:
I kako se ljulja, biba se
I čamac i on i sjena –
Ljulja se, pljuska, razilazi
Na zlaćanih valih pjena...
 
V. Vidrić: Dva pejzaža, u: Pjesme, Matica hrvatska – Zora, Zagreb, 1970, str. 43.
 
Glas v
 
a) Ponovite logatome:
va vava vavava vav
vo vovo vovovo vov
ve veve veveve vev
vu vuvu vuvuvu vuv
vi vivi vivivi viv
 
b) Ponovite riječi:
mrav
svezak
vrat
novci
davno
 
 
 
c) Ponovite rečenice:
Zvono zove vjernike.
Pozvao me zov divljine.
Svježina izvire iz zdrava čovjeka.
Iz izvora voda navire.
Krivoga pravda ne voli.
 
d) Ponovite stihove:
I nebo se plavi visoko
Kud nečujno laste plove; –
Pod brijegom iz crvenih krovova
Podnevno zvono zove.
 
V. Vidrić: Sjene, u: Pjesme, Matica hrvatska – Zora, Zagreb, 1970, str. 70. Zagreb; Oslobođenje, Sarajevo, 1982, str. 174